Središnji organizator je „Head & Neck Cancer Alliance“ (http://www.headandneck.org/).

Tijekom tog tjedna, stotine organizacija i pojedinaca cijeloga svijeta osiguravaju besplatne preglede za otkrivanje karcinoma usne šupljine, glave i vrata, educiraju stručnu i ostalu javnost i provode druge aktivnosti u svrhu podizanja svijesti o tim bolestima. Aktivnost je važna iz razloga što, iako je oralni karcinom moguće kvalitetno liječiti ukoliko je rano otkriven, on se najčešće otkriva tek u uznapredovaloj fazi ili prekasno.

U aktivnosti se uključuje i Hrvatsko društvo za oralnu medicinu i patologiju Hrvatskog liječničkog zbora, Stomatološki fakultet sveučilišta u Zagrebu i Klinika za stomatologiju KBC Zagreb. Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u Gundulićevoj 5 će se u sklopu Tjedna od utorka, 24. travnja, do petka, 27. travnja od 9 – 13 sati održavati besplatni pregledi usne šupljine u svrhu otkrivanja rizičnih bolesti usne šupljine. U tom vremenu građani mogu bez uputnice doći na Zavod za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta, Gundulićeva 5 i ostvariti besplatan specijalistički pregled usne šupljine.

Ukoliko je potrebno pružiti ikakve dodatne informacije, građanstvo može postaviti upit na tel. 4802 174, kontakt je prof. Ivan Alajbeg. Ljudi se ne naručuju, nego se pregledavaju kako dolaze.

Aktivnost je važna iz razloga što, iako je oralni karcinom moguće kvalitetno liječiti ukoliko je rano otkriven, on se najčešće otkriva tek u uznapredovaloj fazi ili prekasno. Nadalje, javna svijest o oralnom karcinomu je izrazito niska, što potkrjepljuju istraživanja. Stomatolog najčešće ne djeluje izravno u liječenju tih bolesti, ali je, prema prirodi posla, potencijalno najvažniji u procesu ranog otkrivanja.

Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu je ključna ustanova koja promiče znanja o bolestima orofacijalne regije, uključujući oralne prekanceroze (bolesti sluznice usne šupljine koje imaju povećani rizik za prijelaz u karcinom).

U slučaju traume dolazi do krvarenja unutar zuba i do propadanja pulpe. Krv ulazi u dentinske kanaliće i zbog taloženja produkata razgradnje krvi zub poprima sivkastu boju. Ako vaš stomatolog primjeti takvu promjenu na nekom od zubi, predložiti će njegovo izbjeljivanje. Naravno, prije izbjeljivanja takvog zuba potrebno je odstraniti ostatke odumrlog „živca“ i napuniti kanale zuba materijalom za punjenje. Zatim se u zub postavlja smjesa za izbjeljivanje i zub se zatvara privremenim ispunom (plombom). Nakon nekoliko dana provjerava se boja zuba. Ako je potrebno, postupak se može ponoviti više puta dok se ne postigne željena boja. Kada se ona postigne, potrebno je pustiti da se boja zuba stabilizira (najčešće 10-ak dana) a zatim se na zubu može izraditi trajni ispun.

Izbjeljivanja vitalnih zuba (zuba kojima nije uklonjen „živac“) se preporuča izvoditi u ordinaciji, pod kontrolom stomatologa. Preparati za kućno izbjeljivanje najčešće služe kao način održavanja boje kod prethodno profesionalno izbjeljenih zuba, a sami su preslabi da bi značajno izbjelili zube. Postoji više vrsta profesionalnog izbjeljivanja zuba, kao što je izbjeljivanje laserom, LED lampama koje isijavaju plavo svjetlo, međutim svima njima je zajedničko korištenje gela za izbjeljivanje koji se nanosi na površinu zuba. Gelovi su najčešće na bazi vodikovog peroksida, koji oslobađa kisik, prodire u zub i na taj način izbjeljuje. U ordinaciji se koriste gelovi s visokim postotkom vodikovog peroksida koji nisu pogodni za kućnu upotrebu jer može doći do nastanka ozljeda mekoga tkiva usne šupljine.

Nakon izbjeljivanja zubi mogu biti osjetljivi na hladno ili prilikom četkanja. Potrebno je koristiti preparate za njegu usne supljine namjenjene osjetljivim zubima. Pojava bolne osjetljivosti zuba nakon izbjeljivanja je individualne prirode, kao i njezino trajanje. Kod većine traje prvih nekoliko dana, ali kad nekih osoba zna potrajati i tjednima. Nakon izbjeljivanja potrebno je izbjegavati jako pigmentiranu hranu i piće (crna kava, Coca Cola, crveno vino, cikla) barem prva 3 dana, a idealno i duže (oko 2 tjedna). Poželjno je izbaciti iz upotrebe i duhanske proizvode.

O sajmu

S ciljem učvršćivanja položaja regionalnog lidera i daljnje specijalizacije sajma Medicina i tehnika po svojim tematskim cjelinama, te konstantnog razvoja novih tehnologija iz područja dentalne medicine, nastavljamo razvijati novi samostalni koncept dentalnog događanja – sajam

Raznolik i kvalitetan program stručnih skupova i događanja, od kojih su mnoga danas već tradicionalno mjesto razmjene iskustava stručnjaka iz zemlje i svijeta, uvelike podižu znanstvenu, stručnu i edukacijsku razinu sajma u cjelini.

U istom terminu održava se međunarodni sajam medicine, laboratorijske i rehabilitacijske opreme i farmacije – MEDICINA I TEHNIKA.

Cilj sajma:

• na jednome mjestu okupiti sve renomirane proizvođače i dobavljače dentalne opreme, pribora i usluga,
• omogućiti izravnu komunikaciju, kako s posjetiteljima – potencijalnim kupcima u Republici Hrvatskoj i regiji, tako i sa korisnicima dentalnih usluga

DENTEX 2010 u brojkama:

• 180 izlagača
• 26 zemalja
• 3000 m2 izlagačkog prostora
• 6500 posjetitelja
• 83,3% izlagača redovito sudjeluje na sajmu
• 91,7% izlagača izlaže nove proizvode
• 68% izlagača ocjenjuje da nastup na sajmu pozitivno utječe na poslovne rezultate u budućnosti
• 84% posjetitelja je zadovoljno organizacijom sajma u cjelini

Većina ljudi je čula za pojam rak vezan uz neki unutarnji organ kao što su crijeva, pluća itd. No rak se može razviti na bilo kojem dijelu tijela pa tako i u ustima. Rak usne šupljine obuhvaća usne, jezik, obraze i grlo.

Tko sve može obljeti od raka usne šupljine?

Kao i kod većine bolesti i rak usne šupljine može se pojaviti kod svakoga, bez obzira ima li osoba zube ili nema. Najčešće se pojavljuju u osoba iznad 40 godina i to češće kod muškaraca. Novija istraživanja govore u suprotnome smijeru i rak usne šupljine je u porastu.

Može li se od te bolesti umrijeti?

Na žalost može. Godišnje u Engleskoj od raka usne šupljine umre oko 2000 ljudi. Mnoge smrti se mogu spriječiti da se bolest „uhvatila“ u ranijem stadiju. Prema dosadašnjoj statistici pacijenti će prije umrijeti ukoliko imaju rak usne šupljine nego melanomom (rak kože) ili rak grlića maternice.

Što uzrokuje nastanak raka usne šupljine?

Većina oblika raka usne šupljine usko je povezana sa pušenjem i uživanjem alkoholnih pića. Najugroženiji su oni koji uživaju žvakanje duhana. Istovremeno pušenje i ispijanje alkohola višestruko povećavaju mogućnost oboljena od ove teške bolesti. Prema novijim istraživanjima rak usne šupljine povezan je i sa humanim papiloma virusom (HPV). Taj virus je glavni uzročnik raka grlića maternice a orogenitalnim kontaktom se prenosi u usta gdje uzokuje rak. Zaštititi se možete izbjegavajući gore navedene uzroke.

Koji su simptomi?

Rak se može pojaviti na bilo kojem dijelu usne šupljine i u različitim formama. Može igledati poput crvenkastog čira koji ne boli ali ne zacjeljuje kroz duži period. Izražene bijele mrlje ili crvene pruge također su znak za alarm i hitan pregled kod svog stomatologa da se ustanovi da li je riječ o benignoj ili malignoj promjeni. Bilo koja promjena u ustima koja ne cijeli odnosno povećava se kroz 3 tjedna predstavlja potencijalnu opasnost. Redovitim pregledima kod stomatologa velike su šanse da nikada nećete imati problema sa ovom bolesti jer će doktor na vrijeme vidjeti promjenu i poslati vas na terapiju.

Stomatolog mi je primjetio nešto u ustima i poslao me specijalistu, što sad?

Specijalisti, najčešće maksilofacijalni kirurzi ili oralni patolozi će odlučiti o vrsti terapije. Što je promjena manja to je bolest benignija. Ukoliko je rak već u poodmakloj fazi potrebno je raditi neke radikalnije operacije kako bi se spriječilo metastaziranje u vitalne organe. Male promjene se samo odstrane i potrebne su redovite kontrole.

Može li se rak usne šupljine izlječiti?

Može, ako se na vrijeme opazi promjena dok se još nije razvila u maligni oblik.

Rak usne šupljine je bolest čija je incidencija u porastu, većinom zbog sve nezdravijeg načina života koji uključuje uživanje duhana i alkoholnoh pića. Sinergija jednog i drugog su vrlo opasna kombinacija te bi ih svakako trebalo izbjegavati. U novije vrijeme virus HPV-a predstavlja novi problem kao jedan od uzročnika raka usne šupljine, svakako bi trebali uzeti u obzir i tu mogućnost i pravovremeno se zaštititi

]]> http://www.mojstomatolog.hr/rak-usne-supljine-najcesca-pitanja-i-odgovori-na-njih/feed/ 0 http://www.mojstomatolog.hr/poremecaji-prehrane-povezani-su-sa-teskim-zubnim-erozijama/ http://www.mojstomatolog.hr/poremecaji-prehrane-povezani-su-sa-teskim-zubnim-erozijama/#comments Tue, 06 Mar 2012 07:34:54 +0000 Luka Lubina dr.med.dent http://www.mojstomatolog.hr/?p=525 Istraživanje na pacijentima sa poremećajem prehrane provedeno u Norveškoj pokazalo je da osim ozbiljnih posljedica na bazalno zdravlje anoreksia i bulimija uzrokuju teške poremećaje zubi i usne šupljine. Jedan na tri pacijenta sa dijagnozom anoreksije ili bulimije pati od teškog oblika dentalne erozije, dok je kod zdrave populacije pojavnost erozija u jednog na jedanaest pacijenata.

Erozija je nepovratni oblik oštećenja tvrdog zubnog tkiva koji se javlja kad su zubi izloženi ekstremno kiselim uvjetima. Želučana kiselina je najjača kiselina u organizmu i kao takva može napraviti veliku štetu u usnoj šupljini. Želudac je prirodno zaštićen od utjecaja tako jake kiseline ali ostatak organizma nije. Usna šupljina i zubi nikako nisu spremni na tako niske pH uvjete koje uzrokuje konstatno povraćanje.  Kod drugih bolesti, kojima je jedan od simptoma povraćanje, slina uspije isprati sadržaj iz usta pa kiselina ne napravi štetu zubima i okolnim strukturama. No kada je povraćanje konstantno, slina ne može učinkoviti isprati usnu šupljinu i zube. Pacijenti koji boluju od bolesti poremećaja prehrane trebali bi nakon svakog povraćanja usta isprati običnom mlakom vodom. Česta greška je također da se zubi četkaju odmah nakon napadaja povraćanja, no to dodatno oštećuje caklinu i razmekšava ju. Preporučuje se koristiti i zubne paste sa dodatkom fluora kako bi se caklina ojačala. Naravno pojete stomatologu bi trebale biti učestalije i svakako bi svoga doktora trebali upozoriti na vaše stanje.

Pacijenti koji nisu protetski rehabilitirani hranu gutaju slabije prožvakanu i nedovoljno obrađenu za daljnju probavu. To rezultira kako želučanim tako i crijevnim problemima. Takva hrana negativno utječe i tijelesnu težinu.

Nedostatak zubi u ustima uzrokuje smanjen tonus mišića usana, te dolazi do „obješenosti“ kuta usana što može rezultirati bolešću heilitis angularis (žvale)

Čest problem kod starijih pacijenata je i nedostatak sline koji nastaje iz više razloga, zbog toga je potrebno provoditi terapiju umjetnom slinom kako bi se izbjegle infekcije gljivicom kandidom ili nekim bakterijama.

Pacijenti koji nose proteze znaju oboliti od bolesti nepca palatitis prothetica. Bolest se očituje upaljenim nepcem a rezultat je također gljivične infekcije kandidom. Da bi se bolest izlječila potrebna je kvalitetna higijena proteze i usne šupljine.

Gore su navedeni najčešći problemi starije populacije no gotovo sve teže bolesti usne šupljine (parodontitis, gingivitis, leukoplakija, eritroplakia, rak usne šupljine itd. ) se javljaju u kasnijim godinama. Neizmjerno je važno starije pacijente redoviti voditi na kontrole i terapije kod svoga stomatologa.

Amalgami i srebrne slitine daju sivkastu boju dok zlato daje smeđu boju. Ukoliko primjetite nastanak takve promjene u blizini neke restauracije diferencijalno dijagnostički je potrebno uzeti mogućnost tetovaže prije nego li se zaključi da je neka pataološka promjena. Na rendgenu se tetovaža jasno može vidjeti, a terapija je kirurško odstranjivanje.

Totovaže nisu opasne, te ukoliko ne smetaju estetski nije potrebno provoditi kirurške zahvate.

Povezanost okluzije i posture je odavno poznata ali se u terapiji rijetko kad primjenjuje. Žvačni mišići donju čeljust mogu pritisnuti u tolikoj mijeri da se na griznim prlohama zubi stvara sila od oko 800N (cca 80kg). Ukoliko ta sila nije ravnopravno raspoređena po preostalim zubima i priležećim strukturama dolazi do disbalansa optrećenja i mogućeg oštećivanja udaljenih struktura. Sile koje  nastaju na zubima prenose se na zubnu pulpu i parodont pa preko kostiju čeljusti na bazu lubanje. Od baze lubanje sila se dalje usmjerava na kralježnicu i cijeli skelet. Ukoliko je sila unilateralna njezin traktorij je nepravilan pa se usmjerava samo na jednu stranu kralježnice, što dugoročno gledano uzrokuje probleme sa zglobom, sluhom i posturom jer kralježnica konstantno „pati“ zbog unilateralnog pritiska. Suprotna sprega je također pristuna, ukoliko se previše opterećuje jedan mišić sila se usmjerava kralježnicom u druge dijelove tijela i na taj način se neutralizira. Ljudsko tijelo je neodvojiva cijelina i nikako ne bi trebalo razdvajati jedan sustav od drugoga. Ukoliko imate problema sa kralježnicom i bolovima u vratu možda bi trebali pitati svoga stomatologa imate li pravilan zagriz i da li vam je jedna strana previše opterećena.

„Škrugtanje zubima“ je pojava koju svakodnevno ima veliki broj populacije (6 milijuna ljudi samo u Engleskoj). Stručni naziv takve pojave je bruksizam te predstavlja veliki problem ponajviše u mladoj populaciji.  Kod takvog poremećaja pacijent klizi donjim zubima po gornjim te ih nepovratno oštećuje. Žvačni mišići mogu proizvesti sile i do 80kg, a kada se takve sile apliciraju na zube (pogotovo prednje) dolazi do njihovog oštećenja. Bruksizam se najviše povezje sa stresom, bilo da je riječ o dnevnom strenu ili o onom „nakupljenom“ koji preko noći nesvjesno izbacijemo putem bruksiranja. Oštećenje zuba može biti toliko da se čak otvori put u zubnu pupu (živac). Veliki problem bruksera je što im se zbog tako rapidnog rada donje čeljusti osnaže žvačni mišići te je većina terapijskih metoda upitna. Naime pacijent sa tako snažnim mišićima će lako slomiti većinu protetskih ili konzervativnih radova. Treba se voditi slijedećim naputcima:

1. Brukisizam ne nastaje u kratkom vremenu i isto tako nije ga moguće u kratkom vremenu izliječiti.
2. Problemu moramo naći uzrok jer liječenje posljedica je samo trenutno.
3. Pacijent mora biti spreman na suradnju jer terapije koje se danas koriste za liječenje bruksizma iziskuju veliki trud i povjerenje kako terapeuta tako i pacijenta.
4. Kada se izloira problem potrebno je djelovati i na posljedicu i na sam problem.

slika 1 – nesaniranim bruksizmom se zubi mogu dovesti u stanje na slici, što znatno otežava liječenje

Često bruksizam nije ograničen samo na zube već se poremećaji prenose i na okolna tkiva i strukture, a ono što najčešće nastrada je čeljusni zglob i žvačni mišići. Pacijenti koji boluju od bruksizma pate od artritisa temporomandibularnog zgloba, glavobolja, zubobolja itd. Niti jedan od tih simptoma se neće izliječiti „samo od sebe“ te ukoliko osjetite ili vidite da su vam zubi osjetljiviji ili kraći nego što su bili a možete svoj život ili posao opisati kao stresan svakako se javite stručnjaku koji su kompetentni za liječenje ovakvog problema.