U kategorijama: Bolesti usne šupljine, Higijena i korisne informacije, Izdvojeno Kako nastaje karijes i kako ga spriječiti?

objavio 19.02.2014

Pojmovi Podijeli Komentari (0)

shutterstock_101542327

Zubni karijes je najraširenija bolest zuba. On je infekcijska bolest budući da ga uzrokuju mikroorganizmi među kojima je najučestaliji Streptococcus mutans.

 

Grici Grec nastaje djelovanjem tri čimbenika: zuba,okoline i mikroorganizama.

 

Na nastanak karijesa utječu 4 čimbenika:

1.     Nasljedne karakteristike: tu uzimamo u obzir morfologiju zuba,sastav zuba,razmaknutost zubi, količinu i sastav sline.

2.     Prehrambene navike: izbor hrane, učestalost obroka, kao i oralna higijena.

3.     Prehrana u toku razvoja zuba.

4.     Imunološka reaktivnost sline na karijesogene mikroorganizme.

 

 

Kada govorimo o prehrani, tu je važno da prije izbijanja zuba omjer floura i kalcija bude zadovoljavajući. Isto tako važno je da dijete uzima dovoljno vitamina kroz hranu jer nedostatak vitamina A uzrokuje hipoplaziju cakline, a nedostatak vitamina C dovodi do oslabljenog dentina pa je automatski sklonost karijesu veća. Također nedostatak vitamina D uzrokuje hipoplaziju cakline i oslabljenje dentina.

Nakon izbijanja zuba u usnu šupljinu, sastav sline postaje važna jer postoji izmjenjivanje minerala iz sline sa mineralima iz tvrdih zubnih tkiva ( caklina, dentin). Ta izmjena minerala vezana je opet uz prehranu koja utječe na slinu i na plak zuba. I ovdje je fluor važan kao sastavni dio zuba otpornog na karijes.

 

Najznačajniji makronutrijent za nastanak karijesa su ugljikohidrati ( škrob i mliječni proizvodi). Međutim masti i proteini pokazuju antikarijesogeni učinak. Može se reći da karijesogenost hrane ovisi o njenom sastavu, građi, topljivosti u slini i usnoj šupljini, te mogućnost zadržavanja na površini zuba. Dakle, sve što je ljepljivo i ne može se odstraniti slinom je više KARIJESOGENO.

 

NASTANAK KARIJESA

 

Najdraže mi je kada pacijenti uđu u ambulantu i kažu: Nisam oprao zube, a kada otvori usta ima naslaga od prije mjesec dana. Karijes ne nastaje preko noći. Prvo se stvori pelikula ( to je tanka glikoproteinska naslaga bez bakterija i stanica), nastane već za 20 min, a nakon toga se naseljavaju bakterije i to traje od nekoliko sati do dva dana i onda od trećeg do sedmog dana nastaje plak koji je zreo sedmi dan i tada je pojačana kiselost u plaku koja nepovoljno djeluje na caklinu, počinje njena demineralizacija i javlja se početna karijesna lezija.

Plak je mekana naslaga živih i neživih mikroorganizama koja prianja na površinu zuba i  može se ukloniti samo mehaničkim čišćenjem ( četkanjem zuba). Plak je obilniji ako se uzima mekana, kašasta, ljepljiva hrana, te hrana bogata ugljikohidratima ( slatkiši, bijeli kruh, peciva, ušećereno voće), a uzimanjem sirove i tvrde hrane ( voće, povrće, crni kruh ) smanjuje se nakupljanje plaka.

 

Karijes je dakle početna bijela mrlja, kada je taman ili se javi rupica tada je već prošao caklinu i ušao u dentin. Šteta je to što dok je karijes u caklini, ne boli i ljudi ni ne primjećuju promjenu na zubima koja je bijele boje, nego dolaze tek kada se javi bol na hladno i slatko, a tada je karijes već uznapredovao.

 

Nastanak karijesa se može spriječiti tako da se suzbije nastanak plaka, a to možemo na sljedeći način:

1.Prehranom (manje ugljikohidrata, sokova)

2.Oralnom higijenom ( nije dovoljna upotreba samo četkice, postoji zubni konac i tuševi za zube)

3.Ispiranje antisepticima ( koji sadrže klorheksidin, providon jodid, međutim tu se trebate savjetovati sa svojim doktorom dentalne medicine jer dugotrajna upotreba klorheksidina može obojati zube)

Povezani članci
Komentari su zatvoreni.
Pitajte doktora
Imate problema sa zubima? Ne očajavajte, pitajte doktora!
Anketa

Jeste li zadovoljni Vašim stomatologom?

Pogledaj rezultate

Loading ... Loading ...