Zubni karijes je najraširenija bolest zuba. On je infekcijska bolest budući da ga uzrokuju mikroorganizmi među kojima je najučestaliji Streptococcus mutans.
Grici Grec nastaje djelovanjem tri čimbenika: zuba,okoline i mikroorganizama.
Na nastanak karijesa utječu 4 čimbenika:
1. Nasljedne karakteristike: tu uzimamo u obzir morfologiju zuba,sastav zuba,razmaknutost zubi, količinu i sastav sline.
2. Prehrambene navike: izbor hrane, učestalost obroka, kao i oralna higijena.
3. Prehrana u toku razvoja zuba.
4. Imunološka reaktivnost sline na karijesogene mikroorganizme.
Kada govorimo o prehrani, tu je važno da prije izbijanja zuba omjer floura i kalcija bude zadovoljavajući. Isto tako važno je da dijete uzima dovoljno vitamina kroz hranu jer nedostatak vitamina A uzrokuje hipoplaziju cakline, a nedostatak vitamina C dovodi do oslabljenog dentina pa je automatski sklonost karijesu veća. Također nedostatak vitamina D uzrokuje hipoplaziju cakline i oslabljenje dentina.
Nakon izbijanja zuba u usnu šupljinu, sastav sline postaje važna jer postoji izmjenjivanje minerala iz sline sa mineralima iz tvrdih zubnih tkiva ( caklina, dentin). Ta izmjena minerala vezana je opet uz prehranu koja utječe na slinu i na plak zuba. I ovdje je fluor važan kao sastavni dio zuba otpornog na karijes.
Najznačajniji makronutrijent za nastanak karijesa su ugljikohidrati ( škrob i mliječni proizvodi). Međutim masti i proteini pokazuju antikarijesogeni učinak. Može se reći da karijesogenost hrane ovisi o njenom sastavu, građi, topljivosti u slini i usnoj šupljini, te mogućnost zadržavanja na površini zuba. Dakle, sve što je ljepljivo i ne može se odstraniti slinom je više KARIJESOGENO.
NASTANAK KARIJESA
Najdraže mi je kada pacijenti uđu u ambulantu i kažu: Nisam oprao zube, a kada otvori usta ima naslaga od prije mjesec dana. Karijes ne nastaje preko noći. Prvo se stvori pelikula ( to je tanka glikoproteinska naslaga bez bakterija i stanica), nastane već za 20 min, a nakon toga se naseljavaju bakterije i to traje od nekoliko sati do dva dana i onda od trećeg do sedmog dana nastaje plak koji je zreo sedmi dan i tada je pojačana kiselost u plaku koja nepovoljno djeluje na caklinu, počinje njena demineralizacija i javlja se početna karijesna lezija.
Plak je mekana naslaga živih i neživih mikroorganizama koja prianja na površinu zuba i može se ukloniti samo mehaničkim čišćenjem ( četkanjem zuba). Plak je obilniji ako se uzima mekana, kašasta, ljepljiva hrana, te hrana bogata ugljikohidratima ( slatkiši, bijeli kruh, peciva, ušećereno voće), a uzimanjem sirove i tvrde hrane ( voće, povrće, crni kruh ) smanjuje se nakupljanje plaka.
Karijes je dakle početna bijela mrlja, kada je taman ili se javi rupica tada je već prošao caklinu i ušao u dentin. Šteta je to što dok je karijes u caklini, ne boli i ljudi ni ne primjećuju promjenu na zubima koja je bijele boje, nego dolaze tek kada se javi bol na hladno i slatko, a tada je karijes već uznapredovao.
Nastanak karijesa se može spriječiti tako da se suzbije nastanak plaka, a to možemo na sljedeći način:
1.Prehranom (manje ugljikohidrata, sokova)
2.Oralnom higijenom ( nije dovoljna upotreba samo četkice, postoji zubni konac i tuševi za zube)
3.Ispiranje antisepticima ( koji sadrže klorheksidin, providon jodid, međutim tu se trebate savjetovati sa svojim doktorom dentalne medicine jer dugotrajna upotreba klorheksidina može obojati zube)
Loading ...
