Živa iz dentalnog amalgama

Koliko je živa iz dentalnih amalgama opasna za populaciju i okološ?

Dentalni amalgam, slitina žive i drugih metala je u upotrebi kod liječenja zubnih karijesa  već cca 150 godina. Amalgam se kao materijal izbora koristi toliko dugo zbog izuzetnih mehaničkih svojstava i trajnosti. Zadnjih godina upotreba amalgama je u opadanju, što zbog razvoja novih kompozitnih, cementnih i kompomernih materijala te zbog zabrinutosti korisnika oko živine štetnosti na zdravlje. Estetika je također izuzetno važan razlog napuštanja ovog materijala. Koliko god bio mehanički kvalitetan toliko je estetski neprihvatljiv. No pravo pitanje koje većina pacijenata postavlja je koliko je zapravo amalgam štetan za zdravlje i okolinu?

KOLIKO SE ŽIVE OTPUŠTA U OKOLIŠ PRI UPORABI DENTALNOG AMALGAMA?
Živa se iz amalgama otpušta za vrijeme njegove pripreme te u spalionicama ili kod kremiranja. Prema zadnjim podatcima  EU u zrak se spaljivanjem otpusti oko 142 tone žive godišnje. Prirodnim putem (vulkani, požari) godišnje se otpusti oko 87 tona žive dok je u dentalnoj praksi taj broj i do destuta pniži (cca 19 tona godišnje)

KOLIKO TAKO OTPUŠTENA ŽIVA ŠTETI OKOLIŠU?
istraživanja se provode no još nema konkretnih informacija o točnoj šetnosti žive na okoliš, no općeniti zaključci se mogu donjeti. Za vodena područja živa u tim količinama uglavnom nije štetna. Tome zaključku svakako pridonose propisi o uporabi i kontroli žive u ordinacijama dentalne medicine. Svaka ordinacija mora imati amalgam separator te se infektivni otpad posebno stornira i tretira kako ne bi došao i kontakt sa komunalnim otpadom. Da se ne provode takvi postupci šteta bi bila znatno veća i pogubnija te koncentracije žive u zraku više.

JE LI ŽIVA IZ AMALGAMA ŠTETNA ZA ČOVJEKOV ORGANIZAM?
Količina žive koja se u ljudski organizam apsorbira iz amalgama zapravo nije velika te se ona u istoj koncentraciji susreće i u prirodi te hrani. No ta živa nije tu zbog industrijskog zagađenja već se tu prirodno nalazi , u nekim vodenim područijima koncentracija žive je vrlo visoka i opasna za zdravlje čovjeka. Često se može čuti da se štetni oblik žive nalazi u živim organizmima vodenih područija kao naprimjer ribe. Regulativama EU količina žive se kontrolira u prehrambenim proizvodima kao što je i riba stoga je ta koncentracija zanemariva. Štetnost žive iz zubnog amalgama nije dokazana no eventualnom štetnom učinku žive iz amalgama su puno izloženiji stomatolozi nego pacijenti (op.a.).

izvor: European Commision ” Mercury from dental amalgam”