Oralno zdravlje trudnica: sve što trebate znati

mr. sc. Ivo Povrzanović, dr. med. dent.

mr. sc. Ivo Povrzanović, dr. med. dent.

Trudnoća je posebno razdoblje u životu žene koje donosi brojne fiziološke i hormonske promjene. Dio tih promjena odražava se u usnoj šupljini te je zbog toga njihovo prepoznavanje vrlo važno za sveukupno zdravlje majke i djeteta. Usprkos tomu, oralno zdravlje često ostaje zanemareno, a dentalne poteškoće tijekom trudnoće mogu imati ozbiljne posljedice, i za majku, i za dijete. U ovom članku objasnit ćemo važnost posjeta stomatologu već pri planiranju trudnoće. Istaknut ćemo nužnost provođenja oralne higijene, najčešće poteškoće s kojima se trudnice susreću te pružiti praktične savjete za održavanje zdravlja zuba i desni tijekom trudnoće.

Najčešće oralne poteškoće kod trudnica

Trudnički gingivitis ili upala desni jest problem koji se javlja u usnoj šupljini kod gotovo dvije trećine trudnica. Simptomi podrazumijevaju crvenilo i oticanje desni, krvarenje tijekom četkanja te osjetljivost na temperaturne podražaje. Uzrok je tomu povećana hormonska aktivnost koja pojačava reakciju desni na bakterije u plaku jer se u desnima nalazi velik broj receptora za estrogen i progesteron. Kod nekih trudnica i najmanja prisutnost mekih zubnih naslaga dovodi do gingivitisa s otečenim desnima i obilnim krvarenjem pri četkanju. Najčešće započinje tijekom drugog i traje do osmog mjeseca trudnoće kada dostiže svoj maksimum. Ako je gingivitis i ranije bio prisutan, klinička će se slika tijekom trudnoće pogoršati.
Liječenje se sastoji u provođenju besprijekorne oralne higijene te uklanjanju svih prepreka u provođenju oralne higijene. Nužno je ukloniti tvrde zubne naslage, izliječiti karijesne procese te zamijeniti dotrajale ispune. Kao pomoćna terapija mogu se koristiti oralni antiseptici. Gingivitis nakon poroda spontano prestaje.
Ako se gingivitis ne liječi ili se pojavi u težem obliku, može prijeći u parodontitis. To je upalna bolest koja zahvaća dublje potporno tkivo zuba te ga razara dovodeći do u krvarenja i gnojenja iz desni te do klimavosti zuba. Postoje znanstveno utemeljene sumnje da razvoj parodontitisa povećava rizik od razvoja dijabetesa u trudnoći te do privremenog poroda.
Nužno je liječenje parodontitisa uklanjanjem kamenca i plaka te edukacija trudnice o provođenju besprijekorne oralne higijene.
Na desnima se može u trudnoći javiti još jedna neugodna, ali bezopasna pojava koja se obično naziva trudničkim tumorom. To je rijetka, ali neugodna pojava, javlja se kao dobroćudna izraslina na desnima koja lako krvari na dodir ili pri blagoj traumi. Nastaje obično na desnima, ali može biti lokaliziran i na usnicama, jeziku ili nepcu. Pojavljuje se obično u drugom tromjesečju i najčešće spontano nestaje nakon poroda. Ako uzrokuje bol ili otežava žvakanje, stomatolog ju može ukloniti.
Sljedeća promjen a u usnoj šupljini koju moraju imati na umu i trudnica i stomatolog jest povećana karijesna aktivnost tijekom trudnoće, a javlja se zbog nekoliko razloga. Jedan od njih često je konzumiranje slatkih međuobroka i slične kariogene hrane bogate jednostavnim šećerima. Bakterije usne šupljine zatim ih fermentiraju te dolazi do nastanka kiselina i razaranja zubnog tkiva. Povećana kiselost koja otapa i omekšava tvrda zubna tkiva javlja se kao posljedica prekomjernog povraćanja u trudnoći te također može pogodovati razvoju karijesa. Prekomjerno povraćanje ili povrat želučanog sadržaja u usnu šupljinu može dovesti i do erozije cakline i bez djelovanja bakterija. U prvom tromjesečju često dolazi i do smanjenja lučenja sline zbog čega je narušena njezina uloga zaštite od karijesa.

Kako se brinuti o oralnom zdravlju tijekom trudnoće?

1. Pravilna oralna higijena
Četkajte zube dva puta dnevno mekanom četkicom i pastom s fluorom.
Koristite se koncem svaki dan kako biste uklonili plak među zubima.
Iskoristite otopine antiseptika za usnu šupljinu bez alkohola (npr. klorheksidin).
2. Pravilna prehrana
Uzimajte visokovrijednu hranu bogatu vlaknima i hranjivim tvarima.
Dajte prednost voću i povrću umjesto slatkišima.
Izbjegavajte međuobroke, a pogotovo one koji sadržavaju kariogene namirnice: čokoladne proizvode, kekse, peciva, čips, gazirana bezalkoholna pića.
Ne uzimajte ljepljivu hranu koja se dugo zadržava na zubima te ne jedite noću.
3. Postupci nakon povraćanja
Ako povraćate ili vam se povremeno u ustima javi osjećaj jake kiselosti – ne četkajte zube i ne jedite pola sata nakon povraćanja jer vrlo kiseli sadržaj želudca otapa površinski sloj cakline. Dobro je isprati usta vodom ili otopinom sode bikarbone (jedna žličica u čaši vode) kako bi se neutralizirala kiselina.
4. Redovite kontrole kod stomatologa
Prvi pregled kod stomatologa trebao bi biti pri planiranju trudnoće kada se mogu bez rizika napraviti svi stomatološki postupci te pripremiti buduću trudnicu za razdoblje koje dolazi. Kada nastupi trudnoća, potrebno je bez odlaganja dogovoriti prvi termin kod doktora dentalne medicine te svakako naglasiti da ste trudni.
Najbolje vrijeme za prvi pregled jest drugo tromjesečje (14. – 20. tjedan).
Ako dođe do hitnih stanja, nužne intervencije mogu se obaviti u bilo kojoj fazi, ali je najsigurnije izbjegavati prvo i treće tromjesečje.
U načelu, tijekom cijele trudnoće izbjegava se rendgensko snimanje iako su doze zračenja kod modernih, digitalnih uređaja vrlo male. Ipak, ako postoji apsolutna indikacija, može se učiniti retroalveolarni snimak, ali ne u prvom tromjesečju kada rendgensko zračenje može biti potencijalno štetno za plod. Uvijek je nužno primjenjivati olovnu zaštitu za posebno osjetljive dijelove tijela.

Mitovi i istine o oralnom zdravlju i trudnoći

1. „Stomatološki zahvati nisu sigurni tijekom trudnoće.“
Netočno! Preventivni i hitni zahvati nužni su, a lokalna anestezija, sanacije karijesa i vađenje zuba nemaju štetan utjecaj na plod. Uputno je odgoditi estetske, ortodontske, protetske i ostale nehitne zahvate do kraja trudnoće. Lijekovi koje će vam stomatolog propisati pripadaju skupini lijekova sigurnih za primjenu u određenom razdoblju trudnoće. Drugo tromjesečje (13. – 26. tjedan) najpogodnije je za obavljanje stomatoloških zahvata.
2. „Beba crpi kalcij iz mojih zuba.“
Netočno! Dijete dobiva kalcij iz prehrane, a ne iz zuba majke. Kalcij u zubima ireverzibilno je vezan, za razliku od kostiju iz kojih se može crpiti. Međutim, ako unos kalcija nije dovoljan, može utjecati na kosti, ali ne izravno na zube.
3. „Ako krvare desni, trebam prestati četkati.“
Netočno! Upravo suprotno – redovito četkanje smanjuje upalu. Ako prestanete četkati, dovest ćete do pogoršanja kliničke slike gingivitisa i parodontitisa. Doći će do akumulacije plaka, oticanja zubnog mesa, neugodnog zadaha iz usta, krvarenja pri najmanjem dodiru. Rabite mekšu četkicu, dulje četkajte blagim pokretima.
4. Svaka trudnoća stoji majku jedan zub
Netočno! U doba moderne dentalne medicine ne smije se dogoditi da ženino oralno zdravlje bude narušeno zbog trudnoće. Provođenje je stomatoloških postupaka tijekom trudnoće sigurno, učinkovito i znanstveno utemeljeno.
Nakon poroda hormonske se razine normaliziraju, ali je važno nastaviti s dobrom oralnom higijenom. Posjetite stomatologa dok dijete još nema nijedan zub. Dobit ćete savjete o prehrani, higijeni i liječenju mogućih infekcija usne šupljine (kandidijaza, herpetični gingivostomatitis).
Oralno je zdravlje važan dio općeg zdravlja tijekom trudnoće. Pravilna njega zuba i desni može spriječiti komplikacije i doprinijeti zdravijoj trudnoći. Ne zanemarujte redovite stomatološke preglede i konzultirajte se sa svojim ginekologom ako imate dvojbi oko nekih stomatoloških zahvata.