Lichen planus kronična je upalna bolest koja može zahvatiti kožu, sluznice, nokte i vlasište. Kada se pojavljuje u usnoj šupljini, naziva se oralni lichen planus (OLP). To je imunološki posredovana bolest koja se očituje kao bijele, mrežaste lezije (Wickhamove strije), erozije ili ulceracije na sluznici usne šupljine, jeziku i unutarnjoj strani obraza.

Uzroci

Točan uzrok bolesti nije u potpunosti razjašnjen, ali se smatra da je riječ o autoimunom odgovoru u kojem imunološki sustav napada epitel oralne sluznice. Mogući okidači uključuju:

• genetsku predispoziciju
• stres i emocionalne čimbenike
• kontakt s određenim alergenima ili iritansima (npr. amalgamske plombe)
• virusne infekcije (npr. virus hepatitisa C)
• nuspojave lijekova (NSAID, beta-blokatori, ACE inhibitori)
• endokrine i metaboličke poremećaje.

Klinička slika

Oralni lichen planus može se očitovati na različite načine:

• retikularni oblik – karakteriziran bijelim mrežastim ili čipkastim linijama (Wickhamove strije), najčešće bez simptoma
• atrofični oblik – sluznica je stanjena i crvenkasta, često s blagim bolom
• erozivni oblik – ulceracije koje mogu biti bolne i sklone krvarenju
• plak oblik – nalik leukoplakiji, s bijelim zadebljalim područjima
• bulozni oblik – rijedak, s pojavom mjehurića koji brzo pucaju.

Najčešći simptomi uključuju:

• osjećaj pečenja ili žarenja, posebno kod konzumacije začinjene, kisele ili vruće hrane
• povremene bolne ulceracije
• suhoću u ustima i osjećaj nelagode
• povremeni metalni okus u ustima
• u težim slučajevima, otežano žvakanje i gutanje.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda, a u slučaju nejasne kliničke slike, preporučuje se biopsija i histopatološka analiza. Imunofluorescentne pretrage mogu pomoći u diferencijaciji od drugih bolesti sluznice. Također se preporučuju serološke pretrage na hepatitis C i sve autoimune bolesti jer je zabilježena povezanost između OLP-a i te infekcije.

Terapija

Ne postoji specifičan lijek koji trajno uklanja bolest, ali se simptomi mogu kontrolirati:
lokalnim kortikosteroidima – smanjuju upalu i nelagodu
imunomodulatorima – koriste se u težim i sistemskim oboljenjima
sistemskom terapijom – u teškim slučajevima uključuje kortikosteroide ili imunomodulatore
antisepticima i analgeticima (klorheksidin, lidokain) – za simptomatsko olakšanje
uklanjanjem mogućih iritansa – poput amalgamskih ispuna ili iritantne hrane
promjenom prehrane – izbjegavanje začinjene, kisele hrane i alkohola
fotodinamičkom terapijom i laserom – mogu se koristiti kod rezistentnih slučajeva.

Učestalost

Prevalencija oralnog lichen planusa u općoj populaciji iznosi 1 – 2 %. Češće se javlja kod žena nego kod muškaraca (omjer 1,5 : 1) i obično se dijagnosticira između 40. i 60. godine života.
Povezanost s drugim bolestima
hepatitis C – često se preporučuje testiranje na tu infekciju
dijabetes melitus – zbog učestale povezanosti autoimunih bolesti
autoimune bolesti – poput lupusa, pemfigusa i Sjögrenova sindroma
oralni karcinom – iako rijetko, erozivni oblik može povećati rizik za malignu transformaciju

Prevencija

Iako se bolest ne može potpuno spriječiti, mogu se poduzeti mjere za smanjenje učestalosti pogoršanja:
redovita oralna higijena i pregledi kod doktora dentalne medicine
izbjegavanje potencijalnih iritansa (duhan, alkohol, kisela i začinjena hrana)
smanjenje stresa i upravljanje emocionalnim čimbenicima
kontrola kroničnih bolesti (dijabetes, hipertenzija, virusne infekcije).

Komu se obratiti za pomoć?

Osobe s promjenama na oralnoj sluznici trebaju se obratiti:

• doktoru dentalne medicine (za osnovni pregled i praćenje promjena)
• oralnom patološkom specijalistu (za biopsiju i detaljnu dijagnozu)
• dermatologu (za procjenu sistemske manifestacije bolesti)
• imunologu ili reumatologu (ako se sumnja na povezanost s autoimunim bolestima)
• hepatologu (ako postoji sumnja na hepatitis C).