Adolescencija je razdoblje u životu osobe koje obično traje od 13. do 20. godine i obilježeno je brojnim promjenama. Tijelo se mijenja i sazrijeva, emocionalni život donosi mnoge izazove, a mlada je osoba suočena s školskim i društvenim obavezama, u stalnom traženju za vlastitim identitetom. Sve te novonastale okolnosti guraju brigu o oralnom zdravlju u drugi plan. A upravo je ovaj period, kad je tijelo u razvoju i formiraju se obrasci ponašanja za cijeli život, ključan za stvaranje zdravih navika i skrbi za oralno zdravlje. A ta skrb uključuje svijest o potrebi redovitih stomatoloških pregleda, održavanja besprijekorne oralne higijene, brigu o redovitom provođenju ortodontske terapije, znanje o štetnosti nepodesnih navika. Svi su ti aspekti puno više od same estetike koja je često u toj dobi jedino mjerilo – riječ je o temelju za zdravlje cijelog organizma u zrelim godinama koje dolaze.
Čimbenici koji ugrožavaju oralno zdravlje kod mladih su brojni, a mi ćemo u ovom tekstu nastojati čitateljima približiti najvažnije.
Hormonske promjene dovode do povećanja protoka krvi u desnima čineći ih osjetljivima na manjak adekvatne oralne higijene. Gingiva mladih ljudi vrlo je reaktivna pa lako dolazi do oticanja, stvaranja džepova koji otežavaju četkanje. U takvim situacijama do krvarenje nastaje i pri nježnom dodiru ili žvakanju, a naročito pri četkanju. Pacijenti su često skloni smanjiti intenzitet ili čak potpuno prestati četkati zbog krvarenja koje se pritom javlja što još više doprinosi pogoršanju stanja.
Prehrambene navike tinejdžera uključuju neredovite obroke, brzu hranu, gazirana pića, energetske napitke, slatkiše, grickalice. Sve je to kariogena hrana koja direktno nepovoljno utječe na zubno tkivo i doprinosi stvaranju velikih količina plaka. Prepuna je jednostavnih šećera, ne iziskuje žvakanje i predstavlja savršenu hranu za bakterije koje, proizvodeći kiseline, dovode do demineralizacije tvrdih zubnih tkiva. Posebno opasna su gazirana pića – sadrže visoki udio šećera i imaju nizak pH (kritična pH vrijednost pri kojoj počinje otapanje cakline je 5.5). Produljenim i opetovanim konzumiranjem manjih količina kroz dan onemogućava se da slina sa svojim puferskim kapacitetom neutralizira snižavanje pH vrijednosti i da ispere nakupljene šećere. Bolje je pojesti slatkiš ili čašu gaziranog pića uz glavni obrok, a između obroka konzumirati voće, orašaste plodove i vodu.
Lakomislenost i nemar su karakteristični za tu dob – mladi ne shvaćaju da postupci imaju dalekosežne posljedice i da je izgubljeni zub teško nadomjestiti. Iz istog razloga relativno često dolazi do traume prednjih zuba koje za posljedicu imaju dugogodišnju intenzivnu skrb za očuvanje i protetsko nadomještanje izgubljenih ili izgledom narušenih zuba. Nebrojene su aktivnosti i situacije u koje se adolescenti nepromišljeno upuštaju, a mogu rezultirati manje ili više opsežnim ozljedama zubi i čeljusti. Od vožnje bicikala, motocikla, romobila, borilačkih sportova, neopreznog skakanja u vodu, naguravanja s vršnjacima, neprepoznavanja potencijalno opasnih aktivnosti itd. Doktorima dentalne medicine je ponekad je u tim situacijama teško ispuniti očekivanja tinejdžera ili njihovih roditelja oko estetskih rješenja budući da rast i razvoj čeljusti i zuba u toj dobi nije gotov te nije moguće doći do završne terapije.
Vrlo se često javlja i strah od stomatologa tj. dentalna fobija pa tinejdžeri zanemaruju odlaske u stomatološku ambulantu. Stanje vremenom postaje sve lošije i ulaze u začarani krug gdje se sve više boje moguće boli tokom liječenja, gubitka zuba, estetske nagrđenosti. Doprinos takvom stanju je i činjenica da mlade osobe teško prihvaćaju autoritete i potrebno je mnogo truda i upornosti roditelja, staratelja ili stomatologa da pacijenta privole na temeljito održavanje oralne higijene i redovite posjete stomatološkoj ambulanti.
Parafunkcije se često javljaju u toj dobi vrlo dinamičnog psihosocijalnog razvoja. One najčešće uključuju grickanje noktiju, ali javljaju se i griženje zrnaca kave, riže, grickanje leda. Djevojke ponekad stavljaju kosu u usta i grickaju je, a za te aktivnosti često posluži i olovka ili neki drugi pogodni predmet. Također se vrlo često javlja nemir donje čeljusti pa osoba stalno pokušava „namjestiti“ donju čeljust. Ovo se najčešće javlja kao posljedica noćnog škripanja/škrgutanja zubima do kojeg dolazi već pri vrtićkom uzrastu djeteta s mliječnom denticijom, a proteže se kroz cijelu adolescenciju. Posljedica toga je jutarnji grč mišića pri čemu se ujutro javlja potreba za „razgibavanjem“ čeljusti. Može se javiti i bol pri otvaranju, osjećaj škljocanja u čeljusnom zglobu te napetost u predjelu sljepoočnica ili kuta donje čeljusti, svrbež u uhu i sl., a često su pojedini zubi osjetljivi na hladni podražaj ili na perkusiju. U ovu grupu nepodesnih navika spada i „igranje“ piercingom (bilo na jeziku ili u usnici) te stalna potreba grickanja stranog tijela koje je na neki način fiksirano u usnoj šupljini što može dovesti do manjih lomova cakline ili većih dijelova zuba ako je žvačna sila prejaka.
Relativno velik broj adolescenata su nosioci fiksnih i mobilnih ortodontskih naprava. Najveći izazov pri tome je vrlo teško održavanje adekvatne oralne higijene, naročito kod fiksnih inačica. Mobilni ortodontski aparatići sprječavaju normalan protok sline i njenu zaštitnu ulogu od karijesa. Mjesta gdje mobilne naprave tijesno priliježu uz zube postaju podložna karijesu. Vrlo je važno adolescentu dati do znanja da je održavanje savršene oralne higijene pri nošenju fiksnih naprava nužnost. U suprotnom, ortodont može odlučiti da se ne ona ne ugradi jer će izazvati više štete nego koristi.
Lijep osmijeh i zdravi zubi daju mladoj osobi samopouzdanje, povoljno utječu na njegove socijalne interakcije te poboljšavaju sliku o sebi. Adolescenti trebaju stomatologa smatrati partnerom i ključnom osobom koja u suradnji s sa specijalistima i drugim stručnjacima vodi multidisciplinarni tim koji će adolescenta provesti kroz to, za oralno zdravlje, kritičan period.

Savjeti mladima:

Dvije minute četkanja ujutro i navečer su minimum!
Ako nosiš ortodontski aparatić, četkica nije dovoljna. Upotrijebi međuzubnu četkicu, konac, oralni tuš.
Ne izbjeljuj zube bez stručnog nadzora (limunom, sodom-bikarbonom i sl.).
Posjećuj stomatologa najmanje dvaput godišnje i smatraj ga saveznikom u brizi za svoje oralno zdravlje.
Ako se baviš borilačkim ili kontaktnim sportovima, uvijek koristi zaštitne udlage.
Smanji šećer i slatke međuobroke, ne pij gazirana pića, naročito ne kroz cijeli dan. Umjesto grickalica izaberi voće ili orašaste plodove.
Ne grickaj nokte, piercing, olovke, sjemenke, kosu.