Upale zubnog mesa kod djece i adolescenata

doc. dr. sc. Larisa Musić, dr. med. dent.
Upale zubnog mesa nerijetko se povezuju s odraslom dobi. Parodontitis, kolokvijalno poznat kao parodontoza, jedan je od najčešćih uzroka gubitka zubi kod odraslih i u starijih osoba. Ipak, upale zubnog mesa zapravo su vrlo česta, ako ne i univerzalna, pojava kod djece i adolescenata.
U dječjoj dobi i adolescenciji najčešće se javlja gingivitis, površinska upala zubnog mesa (za definicije pogledajte kutak o nazivlju!). Podatci znanstvenih istraživanja govore nam da u djetinjstvu, do pete godine, oko 50 % djece ima gingivitis, a u pubertetu učestalost raste i do 100 %. Te nam brojke sugeriraju da se kod sve djece u pubertetu u nekom trenutku može otkriti upala zubnog mesa! Fokus ovog članka upravo je na gingivitisu.
Djeca i tinejdžeri mogu razviti i parodontitis, „duboku“ upalu tkiva oko zuba koja dovodi do gubitka kosti. Takvi su slučajevi iznimno rijetki i najčešće su manifestacija sustavnih stanja (npr. sustavni eritematozni lupus, Papillon-Leferveov sindrom), endokrinih, krvnih i imunoloških poremećaja (npr. šećerna bolest, leukemija, primarna imunodeficijencija neutrofila), urođenih stanja (npr. Downov sindrom) i drugih.
Gingivitis među djecom i mladima često prolazi ispod radara jer su promjene uglavnom bezbolne. Upaljeno zubno meso može biti crvenije i otečenije nego inače, ali ti simptomi najčešće nisu dovoljan alarm. Krvarenje je simptom koji se uvijek javlja uz upalu, ali se zanemaruje ili ne primjećuje. Ako se tomu pridoda da se krvarenje najčešće javlja pri četkanju, a održavanje oralne higijene u toj dobi nije najdetaljnije, gube se i prilike koje bi uputile na problem. Zbog nedostatka ranog prepoznavanja i reagiranja, djeca i roditelji ponekad ne uoče upalu sve dok se ne pojave ozbiljniji problemi ili do kada doktor dentalne medicine ne ukaže na postojanje promjena. Upravo je zbog toga važno educirati djecu i adolescente o tome kako prepoznati rane znakove upale zubnog mesa i potaknuti ih na redovite posjete stomatologu.
Uzroci upale zubnog mesa kod djece
Više je čimbenika koji mogu doprinijeti razvoju gingivitisa kod djece i adolescenata.
Loša oralna higijena izravno je povezana s nastankom ne samo upale zubnog mesa već i karijesa u svim dobnim skupinama. Cilj oralne higijene jest uklanjanje zubnog plaka na zubima i uz samo zubno meso, a kada se to ne čini redovitim i pravilnim pranjem zuba, dolazi do razvoja upale. Kao što je spomenuto, poznato je da djeca i adolescenti često zanemaruju ili skraćuju vrijeme pranja zuba, preskaču pranje ujutro ili navečer ili pak ne obraćaju pozornost na to da higijenu provedu na način koji je ispravan i učinkovit. Roditelji tu imaju vrlo važnu ulogu. Prije svega nužno je da roditelj pokaže primjerom djetetu važnost redovite oralne higijene – psihološki aspekt modeliranja zdravih ponašanja iznimno je bitan u odgoju. Sve dok dijete ne razvije manualnu sposobnost korištenja četkice, roditelji bi trebali provoditi njegovu oralnu higijenu, a u starijoj dječjoj dobi i pubertetu nadgledati i provjeravati jesu li se zubi primjereno očistili. Iznimno veliku korist u učenju o učinkovitosti četkanja igraju sredstva za prikazivanje plaka – profesionalne boje koje prikazuju bakterijsku naslagu. Vizualno na taj način mogu ili „voditi“ dijete da četka dok u potpunosti ne odstrani obojene naslage ili da služi za kontrolu provedene oralne higijene – sve što zaostane obojeno jesu naslage koje se nisu uklonile četkanjem (slike 1. i 2.).
U fazama mješovite denticije te u pubertetskim godinama nošenje ortodontskog aparata danas je gotovo trend. Bravice ortodontskog aparata otežavaju održavanje higijene i doprinose nakupljanju plaka na teško dostupnim mjestima. Ako pacijent, uz fiksni aparat, ne nauči pravilnu tehniku čišćenja i ne koristi dodatna pomagala (poput zubnog konca ili interdentalnih četkica), rizik od razvoja gingivitisa značajno se povećava. Zubno meso može biti i značajno uvećano te „nabujati“ do mjere da prekriva krune zuba (slika 3.).
Adolescencija je i razdoblje intenzivnih hormonskih promjena koje mogu utjecati na promjene u organizmu, pa tako i na zubno meso. Visoke razine hormona (posebno estrogena i progesterona kod djevojčica) mogu uzrokovati povećanu osjetljivost na bakterije – zubno meso postaje natečenije, crvenije te lakše krvari što pogoduje razvoju ili pogoršanju postojećeg gingivitisa. Važno je napomenuti da se oralnom higijenom i potpunim uklanjanjem bakterijskog plaka takve upalne reakcije mogu minimizirati ili u potpunosti izbjeći.
Dječju i adolescentsku dob također određuju i medicinska stanja koja zahtijevaju redovito uzimanje lijekova. Neki lijekovi, osobito oni koji se koriste u liječenju epilepsije (npr. fenitoin), mogu izazvati uvećanje zubnog mesa što stvara dodatne poteškoće pri održavanju higijene i povećava rizik od pojave ili pojačanja upale (slika 4.). Osim toga, autoimune bolesti i stanja s narušenim imunitetom mogu također doprinijeti razvoju učestalijih i težih oblika upale.
Prehrana je također bitan čimbenik koji može doprinijeti razvoju upala zubnog mesa. Konzumiranje slatkiša, gaziranih pića i druge hrane bogate šećerom stvara idealne uvjete za rast bakterija u ustima. Usto, manjak vitamina i minerala (primjerice vitamina C) može pospješiti razvoj gingivitisa.
Kako spriječiti i liječiti upale zubnog mesa u toj dobi?
Pravilna oralna higijena
Najvažniji korak u liječenju gingivitisa jest poboljšanje i provođenje pravilne oralne higijene:
- zubi bi se trebali četkati svakako dva puta dnevno – ujutro i obvezno (!) prije spavanja. Tijekom spavanja smanjuje se lučenje sline koja ima vrlo važnu, zaštitnu uloga u usnoj šupljini.
- ako dijete ima problema u korištenju ručne četkice te ne uspijeva očistiti zube, preporučuje se korištenje električnih četkica prilagođenih dobi. Istraživanja upućuju na to da djeca koja koriste električne četkice
- odstranjuju 6 x više plaka od vršnjaka koji koriste ručnu četkicu te imaju 5 x manji izgled da imaju upalu zubnog mesa. Roditelji se svakako trebaju konzultirati s uputama proizvođača, ali općenito su električne četkice sigurne za djecu od 3 godine i starije.
- nužno je odabrati zubnu pastu koja svojim sastavom podupire smanjenje rizika od nastanka karijesa i/ili upale zubnog mesa. Roditelji bi se trebali posavjetovati s doktorom dentalne medicine oko odabira zubne paste.
- kada se u zubnom luku krenu smanjivati prostori između zubi, što najčešće bude kad krenu izrastati trajni zubi, svakako je nužno koristiti i sredstava koja čiste taj međuzubni prostor (konac / interdentalne četkice). Roditelji i u tome imaju iznimno važnu ulogu, i zbog stjecanja navike, i zbog poučavanja manualnim vještinama čišćenja između zubi.
Redoviti posjeti stomatologu omogućuju rano otkrivanje problema i pravovremenu intervenciju. Profesionalno čišćenje zuba uklanja plak i kamenac s teško dostupnih mjesta što smanjuje upalu i olakšava održavanje higijene kod kuće. Doktor dentalne medicine ili dentalni higijeničar djetetu i roditeljima služe kao izvor vjerodostojnih informacija o provođenju oralne higijene te za edukaciju i vježbu tehnika četkanja / korištenja dodatnih sredstava za međuzubno čišćenje.
Prilagodba terapije lijekovima
Ako je gingivitis dodatno potaknut nekim lijekom – na primjer lijekom za liječenje epilepsije koji može uzrokovati hiperplaziju (uvećanje) zubnog mesa – potrebno je u dogovoru s pedijatrom ili liječnikom specijalistom razmotriti postoje li alternative i je li moguće napraviti promjene u dozi lijeka. Ponekad je dovoljan pojačan nadzor nad oralnom higijenom i redovitim stomatološkim kontrolama, no u nekim se slučajevima nakon savjetovanja s liječnikom može razmišljati o zamjeni lijeka.
Uravnotežena prehrana i zdrave navike
Ograničavanje unosa ljepljive hrane, slatkiša i slatkih napitaka te stalnog grickanja između obroka može značajno smanjiti rizik od karijesa i upale zubnog mesa. Te male promjene u ponašanju, s dnevnom, provedenom oralnom higijenom, doprinose zdravlju unutar usne šupljine.
Ključne poruke i važnost ranog djelovanja
Uspostava suradnje između djeteta, roditelja, doktora dentalne medicine i po potrebi drugih medicinskih stručnjaka (ortodonta, pedijatra, neurologa) povećava vjerojatnost da će upala zubnog mesa biti uspješno kontrolirana ili potpuno spriječena.
Pozitivna iskustva vezana uz oralno zdravlje u ranoj životnoj dobi izravno oblikuju naša ponašanja u odrasloj i starijoj dobi. Dijete koje odlazak u ordinaciju dentalne medicine povezuje s ugodnim razgovorom i pregledom, a ne hitnim stanjima i postupcima koja mogu biti i bolna, odrast će u osobu koja preuzima odgovornost za svoje zdravlje i slijedi misao da je bolje spriječiti nego liječiti.
KUTAK O NAZIVLJU
Gingiva je stručni naziv za dio sluznice unutar usne šupljine koji prekriva kost u koju su uloženi zubi te okružuje vrat zuba. Zubno meso i desni jesu nazivi za gingivu koji se često koriste u svakodnevnom govoru. Iz naziva „gingiva” izvodi se naziv „gingivitis” koji označava površinsku upalu zubnog mesa. Kada ta upala zahvaća dublje dijelove i dovodi do gubitka kosti oko zuba, tada je riječ o parodontitisu, tj. upali parodonta – potpornog sustava zuba.