Dentinska preosjetljivost

mr. sc. Ivana Oklješa, dr. med. dent.

mr. sc. Ivana Oklješa, dr. med. dent.

Dentinska preosjetljivost zuba česta je dentalna tegoba koja pacijentu može prouzročiti nelagodu i bol. Dentin je tvrdi, kalcificirani sloj koji se nalazi ispod vanjskoga sloja cakline i zubnog mesa, a čini osnovnu strukturu zuba. Kada se caklina ili zubno meso oštete ili se povuku, dentin može postati izložen, što rezultira preosjetljivošću zuba.
Najčešći uzroci dentinske preosjetljivosti mogu biti erozija cakline, parodontalna bolest, karijes, bruksizam (škripanje i stiskanje zuba), agresivno četkanje zuba i izrada kompozitnog ispuna poslije karijesa. Kada je dentin izložen, sitni kanali koji vode do živaca u zubu postaju osjetljivi na podražaje poput hladnoće, topline, slatkoće ili kiselosti, što rezultira osjećajem bola ili nelagode.
Dentinska preosjetljivost zuba može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali češća je kod odraslih od 20 do 50 godina. Taj raspon dobi odražava širok spektar čimbenika koji mogu pridonijeti pojavi preosjetljivosti zuba. Primjerice, u ranijim godinama preosjetljivost zuba može biti posljedica nepravilne oralne higijene, kao što je agresivno četkanje zuba ili konzumiranje jela i pića bogatih kiselinama ili šećerima. U kasnijim godinama pak može biti povezana s drugim dentalnim problemima poput parodontalne bolesti, karijesa ili erozije cakline.
Liječenje dentinske preosjetljivosti obično obuhvaća kombinaciju preventivnih mjera i terapijskih postupaka.
Prevencija može uključivati ​​pravilnu oralnu higijenu, kao što su upotreba mekanih četkica za zube i nježno četkanje, izbjegavanje agresivnih zubnih pasta i onih za izbjeljivanje te redoviti posjeti doktoru dentalne medicine radi praćenja oralnoga zdravlja.
Terapija dentinske preosjetljivosti uključuje upotrebu raznih preparata koji pomažu smanjiti osjetljivosti zuba i jačaju caklinu.

Paste za desenzibilizaciju zuba

Te paste sadržavaju aktivne sastojke poput kalijeva nitrata, fluorida, spojeva kalcija ili arginina koji pomažu u zatvaranju kanala dentina i smanjuju prijenos signala boli.
Kalcijev fosfat jedan je od glavnih minerala koji čine caklinu zuba. Preparati koji ga sadržavaju mogu pomoći u remineralizaciji cakline, čineći je jačom i otpornijom na podražaje koji uzrokuju preosjetljivost.
Kalijev nitrat djeluje tako da se veže na izložene mikroskopske kanale dentina i stvara zaštitni sloj koji sprječava da podražaji dopru do živaca, znači sprječava se prijenos impulsa u zubu.
Arginin je aminokiselina koja stvara zaštitnu barijeru na caklini i dentinu i oporavlja ih.

Fluoridi

Primjena fluoridnih gelova može pomoći u jačanju cakline i smanjenju osjetljivosti zuba. Fluorid pomaže u remineralizaciji cakline, što znači da pomaže u vraćanju minerala poput kalcija i fosfata u strukturu zuba. Kada se caklina ošteti ili istroši, mikroskopske pukotine ili pore mogu se otvoriti i tako izlažu dentin i uzrokuju preosjetljivost. Fluorid pomaže u popunjavanju tih pukotina. Također pomaže u neutralizaciji kiselosti u usnoj šupljini koja može biti uzrok erozije cakline. Redovita upotreba fluorida može pomoći u održavanju kiselo-bazne ravnoteže u usnoj šupljini. Fluorid time pojačava otpornost na karijes te inhibira enzime koji razgrađuju caklinu.

Konzervativni stomatološki postupci

U nekim slučajevima, ako je bol jaka, a oštećenje cakline i izloženost dentina velika, izrađuju se kompozitni ispuni. Katkad se i nakon izrade toga ispuna može pojaviti preosjetljivost zbog prilagodbe, no najčešće prolazi za nekoliko tjedana.