Oralno zdravlje kod bolesnika na dijalizi

mr. sc. Ivo Povrzanović, dr. med. dent.
Kronična bubrežna bolest (KBB), poznata i kao kronično zatajenje bubrega, predstavlja dugotrajno i postupno smanjenje funkcije tog parnog, životno važnog organa. Bubrezima je primarna uloga filtrirati otpadne tvari i višak tekućine iz krvi, ali kod KBB-a dolazi do oštećenja tih funkcija što može dovesti do nakupljanja toksina i poremećaja u ravnoteži tjelesnih tekućina i elektrolita.
Kronična bubrežna bolest i njezino liječenje dijalizom značajno utječu na opće zdravlje pacijenta, uključujući i oralno zdravlje. Usna šupljina bolesnika na dijalizi često je mjesto razvoja različitih oralnih bolesti zbog brojnih čimbenika povezanih s osnovnom bolesti i samim postupkom dijalize. Oralni problemi kod takvih pacijenata mogu biti posljedica bolesti bubrega, nuspojava lijekova ili promjena u prehrani. Cilj je ovog članka prikazati najčešće oralne probleme kod dijaliziranih bolesnika, njihove uzroke i mogućnosti prevencije i liječenja.
Najčešći su uzroci KBB-a
- dijabetes – dugotrajna visoka razina šećera u krvi može oštetiti krvne žile u bubrezima
- hipertenzija (povišeni krvni tlak) – stalni povišeni tlak može uzrokovati oštećenje bubrežnog tkiva
- glomerulonefritis – upala glomerula, malih filtera u bubrezima
- policistična bolest bubrega – nasljedno stanje koje uzrokuje stvaranje cista na bubrezima
- ponavljajuće infekcije mokraćnog sustava ili opstrukcije poput bubrežnih kamenaca.
U uznapredovalim fazama kroničnog zatajenja bubrega, kad značajno opadne bubrežna funkcija, koristi se dijaliza za uklanjanje viška tekućine, toksina i produkata metabolizma iz krvi. Taj je postupak od životne važnosti za pacijente s bubrežnom insuficijencijom ili teškim oštećenjem bubrega.
Početci razvoja dijalize sežu u početak 20. st. kada su istraživači eksperimentirali s različitim tehnikama za filtriranje krvi, dok je prva uspješna dijaliza učinjena 1943. godine. Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina dijaliza postaje široko dostupna, uvode se nove vrste dijaliznih membrana i uređaja što povećava učinkovitost i sigurnost. U tom se razdoblju uvodi i peritonealna dijaliza koja se koristi peritoneumom (membranom u trbušnoj šupljini) kao filtrom. Od tada pa do danas dijaliza je spasila živote milijunima ljudi diljem svijeta. Iako nije trajno rješenje za KBB, omogućuje bolesnicima da žive kvalitetnim životom dok čekaju transplantaciju bubrega.
Najčešći su oralni problemi kod bolesnika na dijalizi
- parodontitis – kod tog stanja dolazi do upale potpornog aparata zuba. Najprije se javlja upala desni, a nakon toga i parodontitis s dubokim parodontnim džepova i posljedičnim gubitkom alveolarne kosti.
- karijesne lezije – posljedica su promjene u sastavu sline te njezina smanjenog izlučivanja. U takvim okolnostima slina ne djeluje protektivno protiv karijesa pa vrlo brzo dolazi do razaranja zubnog tkiva i posljedično do bolne upale zubne pulpe.
- oralne infekcije i suhoća usta – česta su pojava kod mnogih sustavnih bolesti pa tako i kod kroničnog bubrežnog zatajenja. Uz ta dva simptoma, često se pojavljuje i treći koji je karakterističan za dijalizirane bolesnike – zbog nakupljanja toksina u tijelu i promjena u osjetu javlja se metalni okus u ustima.
Kod bolesnika na dijalizi postoji i stalni povećani rizik od širenja infekcija iz usne šupljine u ostale dijelove tijela zbog narušenih obrambenih snaga organizma. Kod takvih bolesnika postoji rizik od sepse ili razvoja bakterijskog endokarditisa. Ako se patološka stanja usne šupljine ne liječe, dolazi do promjena u koje dodatno ugrožavaju pacijentovo ionako krhko zdravlje – javljaju se bolovi, otežano je žvakanje, dolazi do socijalne izolacije te je narušeno samopouzdanje i slika o sebi.
Oralno zdravlje kod bolesnika na dijalizi zahtijeva posebnu pozornost kako bi se spriječile komplikacije i poboljšala kvaliteta života. Redovita oralna higijena, stomatološke kontrole i pravilna prehrana ključni su u održavanju zdravlja usta i zuba. Uska suradnja stomatologa i nefrologa te multidisciplinarna uključenost cijelog tima uključenog u brigu o pacijentu osigurava da dijalizirani bolesnici dobiju sveobuhvatnu skrb.